Riječ arheologija potječe od starogrčkih riječi archae (drevan) i logos (znanje). Arheologija se zapravo može definirati kao znanost čija je svrha i smisao proučavanje ljudskog života i djelovanja, a na temelju materijalnih ostataka iz davnih vremena.
To uključuje proučavanje svega onoga što je stvorio čovjek, a što potječe od samih početaka civilizacije, od kamenih alata i oruđa pa sve do jednostavnih nastamba te složenijih građevina poput hramova, grobnica, palača, katedrala i piramida.
Sadržaj:
Uloga arheologije i arheologa
Djelovanje arheologa se temelji na pronađenim povijesnim ostatcima, a njjihova zadaća je temeljito analiziranje, proučavanje, klasificiranje i opisivanje tih otkrivenih ostataka. Pri tome im je primarni cilj otkriti što više tragova i uočiti što više detalja te ih potom povezati u jednu smislenu cjelinu, a u svrhu boljeg razumijevanja povijesti.
Drugim riječima, glavni cilj arheologije, odnosno arheologa je sklopiti materijalne ostatke u povijesne kontekste, nadopuniti ono što se može saznati iz pisanih izvora i na taj način povećati razumijevanje prošlosti. Naposljetku, za arheologe bi se moglo reći da su jednim dijelom povjesničari jer u konačnici njihov zadatak i cilj je interpretativno opisivanje čovjekove prošlosti.
Način djelovanja arheologije
Kako bi arheološki pronalasci bili što jasniji, a sklopljene cjeline pronalaska što temeljitije, arheologija opsežno koristi metode, tehnike i rezultate ostalih fizikalnih i bioloških znanosti. Drugim riječima, ona se oslanja na znanstvenu ekspertizu osoba koje se ne bave arheologijom, već su stručnjaci nekih drugih znanosti, ali svojim znanjem o povijesti predmeta proučavanja značajno doprinose cjelovitosti pronalaska. Tako se u arheološka istraživanja i povezivanja dijelova povijesti nerijetko uključuju i primjerice botaničari, zoolozi, znanstvenici tla i geolozi čija je uloga identifikacija i opisivanje biljaka, životinja, tla, stijena i dr.
Arheologija je zadivljujuća znanost čije djelovanje je od neizmjerne važnosti za ljudski rod. Ona obogaćuje sadašnjost otkrivanjem iskustava i postignuća iz povijesti. Ona otkriva povijest i način života i djelovanja naših predaka, odnosno daje vrijedne informacije o društvu, vjeri i gospodarstvu ljudi koji su stvarali povijest, povijesne predmete i građevine.
