Paradentoza je uobičajen naziv za parodontitis, kroničnu upalnu bolest tkiva koja podupiru zube. Za razliku od prolazne iritacije desni, problem može postupno zahvatiti strukture koje učvršćuju zub u čeljusti. Bolest se najčešće razvija iz neliječene upale desni, odnosno gingivitisa, pri čemu se uz zub nakupljaju bakterijske naslage i kamenac.
U početku simptomi mogu biti blagi, pa osoba ne mora odmah primijetiti da se stanje pogoršava. Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti krvarenje desni, neugodan zadah, povlačenje zubnog mesa i klimanje zuba. Pravodobna reakcija važna je jer se odgovarajućim liječenjem može usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti i očuvati postojeće zube.
Sadržaj:
Najčešći simptomi i znakovi
Paradentoza ima različite simptome, a krvarenje tijekom pranja zubi jedan je od znakova na koji treba obratiti pažnju, osobito ako se ponavlja. Desni mogu biti crvene, otečene i osjetljive, a s vremenom se mogu početi povlačiti pa zubi izgledaju dulje. Čest simptom je i trajni neugodan zadah ili neugodan okus u ustima.
Paradentoza je teška infekcija desni koja oštećuje meko tkivo i uništava kost koja podupire vaše zube, što dovodi do njihova popuštanja ili gubitka ako se ne liječi.
U uznapredovalim slučajevima mogu se stvarati parodontni džepovi između zuba i desni, a zubi mogu postati osjetljivi ili se početi pomicati. Neki ljudi nemaju izraženu bol, zbog čega se problem može dugo zanemarivati. Upravo zato redoviti stomatološki pregledi imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje osoba sama možda neće primijetiti.
Što može uzrokovati paradentozu
Glavni čimbenik razvoja paradentoze su bakterijske naslage koje se nakupljaju uz rub desni. Ako se ne uklanjaju pravilno, mogu se mineralizirati i pretvoriti u zubni kamenac, koji dodatno otežava održavanje higijene. Na rizik utječu i:
Pušenje
Neke bolesti i lijekovi
Hormonske promjene
Genetska predispozicija
Važna je i svakodnevna oralna higijena, ali samo četkanje ne može uvijek ukloniti sve naslage, posebno između zuba. Ne znači svako krvarenje desni da osoba ima paradentozu, ali ponavljajući simptomi razlog su za pregled.
Stomatolog ili parodontolog može procijeniti stanje desni, izmjeriti parodontne džepove i prema potrebi napraviti dodatne pretrage.
Liječenje i održavanje zdravlja desni
Liječenje ovisi o stadiju paradentoze. Osnovu često čini profesionalno uklanjanje zubnih naslaga i kamenca te detaljna uputa o održavanju oralne higijene. Kod dubljih parodontnih džepova mogu biti potrebni opsežniji postupci čišćenja ispod ruba desni, a kod uznapredovalih slučajeva i kirurško liječenje.
Paradentoza – bolest desni
Nakon terapije važni su redoviti kontrolni pregledi jer paradentoza zahtijeva dugotrajno praćenje. Kod kuće treba redovito prati zube fluoridnom pastom i čistiti prostore između zuba koncem ili interdentalnim četkicama, ovisno o preporuci stručnjaka.
