Veganska prehrana temelji se na izbjegavanju svih namirnica životinjskog podrijetla, uključujući meso, mliječne proizvode, jaja i med. Ljudi se odlučuju za veganstvo iz različitih razloga – etičkih, zdravstvenih ili ekoloških. Etika igra veliku ulogu kod mnogih vegana jer ne žele sudjelovati u iskorištavanju i patnji životinja.
Zdravstveni razlozi također su česti, budući da pravilno planirana veganska prehrana može pomoći u održavanju zdrave tjelesne mase, sniženju kolesterola i krvnog tlaka te smanjenju rizika od kroničnih bolesti. Veganstvo nije samo prehrambeni izbor, već često i dio šireg životnog stila usmjerenog na održivost i suosjećanje.
Sadržaj:
Nutritivne vrijednosti i izazovi veganske prehrane
Veganska prehrana može biti izuzetno hranjiva ako je dobro uravnotežena. Osnova takve prehrane uključuje povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke. Ove namirnice su bogate:
- Vlaknima
- Vitaminima
- Antioksidansima
Međutim, postoje i određeni izazovi, osobito kod unosa vitamina B12, željeza, kalcija, omega-3 masnih kiselina i proteina. Zato je važno informirati se i koristiti obogaćene proizvode ili dodatke prehrani kad je potrebno.
Mnogi vegani pažljivo planiraju obroke kako bi osigurali dovoljan unos svih važnih nutrijenata, a uz današnju dostupnost raznovrsnih biljnih proizvoda i dodataka prehrani, to postaje sve lakše.
Primjeri obroka i popularne veganske namirnice
Veganska kuhinja je izuzetno kreativna i raznolika. Kao hrana za vegane, za doručak su popularne zobene kaše s voćem, smoothieji, veganske palačinke ili tost s avokadom. Ručak može uključivati razna jela od mahunarki – primjerice, variva od leće, falafel s humusom ili salate s kvinojom. Večera može biti pečena tofu marinada s povrćem, curry od slanutka ili veganska pizza s biljnim sirom.

Također, veganski deserti poput chia pudinga, sirovih kolača i muffina bez jaja i mlijeka postaju sve popularniji. Biljne alternative za mlijeko (sojino, bademovo, zobeno), meso (seitan, tempeh, tofu) i sireve danas su dostupne u gotovo svim supermarketima, što dodatno olakšava prijelaz na vegansku prehranu.
Veganstvo i održivost okoliša
Veganska prehrana ima znatno manji utjecaj na okoliš u usporedbi s prehrambenim obrascima koji uključuju meso i mliječne proizvode. Uzgoj životinja za hranu troši velike količine vode i zemljišta te proizvodi visoke emisije stakleničkih plinova, osobito metana.
Smanjenje konzumacije životinjskih proizvoda doprinosi smanjenju deforestacije, zagađenja i gubitka bioraznolikosti. Veganska prehrana se stoga sve više promatra kao održiva opcija koja pozitivno utječe ne samo na zdravlje pojedinca, već i na dobrobit planeta.